Kada nije rano ili kasno dovesti dijete na oftalmološki pregled ?

Sve zavisi od potreba i simptoma koje ljude ili djecu individualno vode ka doktoru. Nekada se dešava da ljudi izgube vid na jedno oko i dok ne počne da slabi vid na drugom, nemaju utisak da trebaju doći na pregled, tad zaista nekad bude kasno. Ali podizanjem svijesti o mogućim očnim bolestima koje ne bole a vode u gubitak vida takvih situacija je, nadam se, sve manje.

Moram napomenuti da i male bebe posebno prevremeno rodjene su razlog za oftalmološke preglede i redovne kontrole. Svi smo mi vizuelna bića i da 80 % nadražaja iz okoline primamo putem čula vida, zato nam je organ vida tj. oko jako bitno.

Djeca se rađaju u najvećem broju slučaja kao hipermetropi, mala, slatka stvorenja i samim tim i njihovo oko je manje. U početku razlikuju pokrete a posle nekog vremena im bude jasnija slika majčinog lica koju prate pogledom. Kako ide period rasta, raste i oko i počinje proces emetropizacije. Negdje oko sedme godine se završava, s tim da petogodišnjaci trebaju imati već 80% normalne vidne oštrine odraslog čovjeka.

Po preporukama Britanskog Kraljevskog udruženja, preventivni pregledi kod djece se obavljaju do navrsene četvrte godine. Naravno pregledi djece se obavljaju i ranije ako je potrebno i kada je problem evidentan u smislu skretanja oka , spuštenog kapka i drugih stanja koje mogu voditi ka funkcionalnoj slabovidosti, kao i udaranja prilikom kretanja , približavanja stvarima koji su već znak slabijeg vida.

Svjedoci smo modernog doba, koje zahtijeva i povećanu upotrebu tehnologije od mobilnih telefona, satova , tableta i kompjutera do razno-raznih gedžeta. Sve češće djeca od malih nogu nauče da igraju igrice na telefonu ili gledaju ćrtaće i budu jedino tako mirni . Šta na to reći ?

KAKO PLAVO SVIJETLO EKRANA UTIČE NA OKO DJETETA ?

Povećana upotreba mobilnih telefona i rad na kompjuteru je doveo do povećanja incidence kratkovidosti na globalnom nivou , sa izrazitim problemom posebno u azijskoj populaciji (Kina, Japan) , međutim i evropska djeca su izložena tome. Plavo svjetlo koje se emituje sa ekrana telefona ili kompjutera kroz providno dječije sočivo dolazi do mrežnjače i samim tim pravi podlogu za oštećenja zadnjeg segmenta.

Kako riješiti problem telefona ? Dijete ne treba ograničavati da ga nikako ne koristi ali vrijeme provedeno na dnevnom nivou treba ograničiti na 20 min ili u skladu sa uzrastom i sa pravljenjem pauza. Takodje voditi računa o distanci telefona, da ne bude preblizu oka. Istraživanja su pokazala , zamislite , da provedenih dva sata na svježem vazduhu i sa pogledom u daljinu može da smanji progresiju miopije. Kod školske djece se preporučuje kao i kod studenata jer dosta uče, da primenjuju pravilo 20/20/20, da nakon 20 minuta rada na blizinu, 20 sekundi gledaju na preko 20 metara daljine .

To su sve stvari i preporuke koje možete i korisiti ili instruisati dijete na to . Naravno kad je problem ozbiljniji i posumnja se na kratkovidost jako je bitan pregled oftalmologa i da to bude na vrijeme, tj. kada se dijete žali na slabiji ili zamagljen vid, glavobolje, žirka nekontrolisano ili recimo na početku školskog razdoblja kada se žali da ne vidi tablu jasno ili učiteljica posumnja da dijete slabije vidi.