fbpx
$

Klinički pregled dojki

Klinički pregled dojki podrazumijeva detaljno ispitivanje grudi, bezbolnu proceduru koja se vrši bez upotrebe instrumentarija, a izvodi je ljekar specijalista u cilju dijagnostikovanja bolesti zavhaćene regije.

Cilj kliničkog pregleda grudi jeste da se isključi prisustvo oboljenja grudne regije. Pregled je takođe od velikog značaja za praćenje pacijenata sa prethodno dijagnostikovanim oboljenjem grudi.

Karcinom dojke je najčešći maligni tumor kod žena i vrlo često se ne može otkriti samokontrolom tj. samoopipivanjem.

Rak dojke čini između 20 i 25 % svih slučajeva malignih solidnih tumora ili između 15 i 20 % svih smrtnih ishoda zbog raka. Smrtnost od raka dojke u Evropskoj uniji godišnje iznosi oko 58 000 žena.

Obratite pažnju na sledeće promjene:

– uvlačenje bradavica i/ili areola bradavice
– pojačano perutanje ili malinast izgled kože bradavice
– zaravnjenost kože dojke, njena namreškanost ili uvlačenje izvan areola i bradavice što se jasnije vidi podizanjem ruku
– otok kože dojke sa izgledom pomorandžine kore, udružen sa rumenilom dojke ograničenim na određeni deo dojke
– čvorići u koži i potkožnom tkivu, satelitski čvorići, ulceracije kože
– obilna sekrecija iz dojke
– izražena bolna osetljivost

$

Klinički pregled štitaste žlijezde

Hipertireoza ili pojačano lučenje hormona štitaste žlijezde manifestuje se kroz ubrzan puls, iznenadne napade i lupanje srca, učestale stolice, brzo i lako zamaranje, poremećaj u spavanju i mršavljenje. Dok se pri pojačanom lučenju hormona javlja gubitak tjelesne težine i preosetljivost na toplotu, za hipotireozu, smanjeno lučenje hormona, karakteristična je prekomerna gojaznost i izrazita zimogrožljivost.

Psihički problemi mogu da se jave u oba slučaja, a najčešće je riječ o zaboravnosti koju okolina uoči mnogo prije nego oboljela osoba.

Sve češći rak štitaste žlijezde

Ljekari upozoravaju da je u poslednjih desetak godina u našoj zemlji broj oboljelih od raka štitaste žlijezde udvostručen.

Kao mogući razlog za ovako drastično povećanje broja oboljelih navode stres.

Ova vrsta raka mnogo češće pogađa žene, počinje bez ikakvih simptoma, a kasnije dolazi do otežanog disanja i gutanja.

Inače, jedno američko istraživanje pokazalo je da su žene kod kojih je duže vremena smanjena funkcija tiroidne žlezde izložene povećanom riziku od raka jetre.

$

Klinički pregled pacijenata sa melanomom

Melanom ne boli, on se dogodi a ishodi mogu biti letalni.

Koža je naš najveći organ i pored adekvatne njege, neophodno voditi brigu i o njenom zdravlju, detaljno je pregledati i konsultovati stručnjaka ukoliko uočite promjene u vidu ispupčenja, promjene pigmenta, neobičnih mladeža i različitih ranica. Sve ove promjene mogu biti bezazlene, ali mogu i upućivati na melanom, koji je u početnoj fazi i tada ga je najlakše sanirati i adekvatno i efikasno izliječiti.

Hirurško uklanjanje promjena sa kože najčešće podrazumijeva manje intervencije koje obavlja hirurg u lokalnoj anesteziji.

 

Rizik za dobijanje melanoma je visok u sledećim slučajevima:

  • Ljudi svetlije puti.
  • Pojava pjega nakon sunčanja.
  • Svijetla kosa i oči.
  • Više od 50 mladeža na tijelu.
  • Mladeži koji su neobičnog izgleda.
  • Opekotine od Sunca.
  • Genetske predispozicije.
  • Opekotine od Sunca u detinjstvu.
  • Vrijeme koje je provedeno na Suncu bez zaštite.
  • Upotreba solarijuma.

 

Koji su simptomi?

  • Mladež nepravlinih ivica.
  • Mladež koji je asimetričan.
  • Mladež izmijenjenih boja.
  • Mladež veći od 6 mm.
  • Pigmentovana ili nepigmentovana promjena na koži koja se brzo mijenja i raste.
$

Konsultativni onkološki pregledi

Onkologija je multidisciplanarna nauka koja se bavi prevencijom, dijagnostikom i liječenjem malignih oboljenja.

Za ogroman broj ljudi u svijetu je traženje drugog mišljenja, nakon što je uspostavljena dijagnoza i propisana terapija, postalo dio rutinske procedure.

Brojne analize, rađene na ovu temu, pokazuju da oko 20% pacijenata traži drugo mišljenje. U oblastima kao što je onkologija, taj procenat ide i do 50%. Isto tako, najskorija istraživanja su pokazala da drugo mišljenje, vrlo često, vodi ka novoj dijagnozi ili drugačijoj vrsti terapije.

Dr Buta će raditi konsultativne preglede za pacijente koji imaju dijagnostikovnu malignu bolest te za bolesnike koji se liječe i htjeli bi dobiti drugo mišljenje ili jednostavno žele savjet onkologa.

Dostignuća i priznanja dr Marko Buta

✔️ 2012. godine – član radne grupe za izradu Nacionalnih vodiča dobre kliničke prakse za dijagnostikovanje i liječenje raka dojke.

✔️ 2014. godine – učestovao je kao koautor u izradi Priručnika za prevenciju, dijagnostiku i liječenje melanoma kože u okviru Intersekcijskijskog odbora za melanom Srpskog lekarskog društva.

✔️ 2014. godine – učestovao je kao koautor u izradi monografije “Rak dojke” profesora dr Radana Džodića koja je uvrštena u nastavno sredstvno za studente medicine, specijalizante opšte hirurgije i subspecijalizante iz oblasti onkologije medicinskog fakulteta u Beogradu.

✔️ Sekretar Udruženja onkoloških hirurga Srbije (UOHS).
2015. – 2018. godine – Sekretar Etičkog odbora Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije.

✔️ 2019. – saradnik  na projektu izrade Nacionalnih vodiča dobre kliničke prakse Ministarstva Zdravlja Srbije za prevenciju, dijagnostikovanje i lečenje melanoma.

Zakazivanje pregleda za subotu 14. decembar:

4 + 15 =